Novosti

Za Republiku Hrvatsku za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u okviru europskog Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020 predviđeno je ukupno 531,8 milijuna eura, no Hrvatska je do sada minimalno iskoristila dostupna sredstva. Do kraja 2016. u odnosu na ukupni iznos novca, vrijednost natječaja koji su objavljeni, čine tek nešto manje od 9% sredstava, a ugovoreno je svega 2% predviđenih sredstava.

Ti podaci rezultat su analize „Korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova za financiranje projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije“, koju je napravilo Društvo za oblikovanje održivog razvoja, a prezentirani su u petak u suradnji sa Zelenom akcijom. Do te mjere zabrinjavajuće niska stopa iskorištenih sredstava ukazuje na nužnost hitne provedbe mjera koje će osigurati da država iskoristi preostala sredstva. DOOR ističe da bi korištenje svih raspoloživih 531 milijuna eura u samo sedam godina udvostručilo trenutne instalirane kapacitete u solarnim toplinskim sustavima i postrojenima na biomasu.

Konkretno, uz pretpostavku da bi ukupna investicija bila uložena u industrijske i uslužne objekte uz stopu sufinanciranja 40%, korištenje ukupno raspoloživih sredstava omogućilo bi instaliranje oko 100 MW sunčanih toplinskih sustava i oko 130 MW kogeneracijskih postrojenja koja koriste biomasu. “To bi svakako bio napredak u odnosu na dosadašnju dinamiku, ali smatramo da dalje Hrvatska mora napraviti više, a navedeni fondovi su izvrstan poticaj za znatnije unaprjeđenje sustava. Posebno razočarava što u cijelom pregledu nismo uspjeli pronaći sredstva za poticanje solarnih sustava za proizvodnju električne energije za koju vjerujemo da predstavlja izvrstan primjer razvojne opcije održive energetike. Za usporedbu, Austrija je prošle godine instalirala 170 MW fotonaponskih ćelija, a Slovačka ih je nekoliko godina za redom instalirala po 200 – 250 MW”, kazala je direktorica DOOR-a Maja Božičević Vrhovčak.

Temeljem uočenih manjkavosti u sustavu, u predstavljenoj analizi dane su preporuke čijom primjenom bi se osiguralo zadovoljavajuće iskorištenje dostupnih sredstava. Hitno je potrebno poboljšati suradnju nadležnih tijela i krajnjih korisnika, usvojiti i uspostaviti sustav praćenja međuciljeva te sa zainteresiranom javnosti raspraviti ciljeve i očekivane rezultate pojedinih investicijskih prioriteta i specifičnih ciljeva te ispunjenost zadanih preduvjeta. Osim toga, neophodno je što prije uključiti obnovljive izvore energije u smanjenje korištenja primarne energije. Dugoročno, potrebno je osmisliti strategiju razvoja RH do 2050., identificirati prioritete za naredno financijsko razdoblje 2021. – 2027. te razraditi projekte i programe i na temelju njih pregovarati o dodjeli sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Navedenu analizu Zelena akcija i DOOR poslat će svim nadležnim institucijama, s apelom za što skoriju primjenu preporuka.

Preuzeto s portala energetika-net.com.