Vlada na sjednici 2. travnja 2020. godine donijela mjere za pomoć gospodarstvu

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici u četvrtak, 2. travnja 2020. godine, prihvatila travanjski paket mjera pomoći gospodarstvu, a ministar financija Zdravko Marić je pritom poručio kako one pokazuju povjerenje prema poduzetnicima te se očekuje da i oni odgovore na isti način.

„Iz svih ovih mjera, kriterija i uvjeta koje smo propisali i načina na koji postupamo, poprilično je jasno kakvu smo visoku razinu povjerenja dali poduzetnicima u našim odnosima i od njih molimo i tražimo da na isti način odgovore. Jer, upravo to povjerenje je ključni preduvjet za ostvarenje solidarnosti o kojoj svi pričamo”, rekao je ministar Marić.

Dodao je da svi koji na neki način mogu pridonijeti gospodarskoj aktivnosti, a time i financiranju funkcija države, trebaju dati svoj obol kako bi se načelom solidarnosti pomoglo onima koji, ne svojom krivnjom, ne mogu raditi.

Naglasio je da će Vlada nastaviti činiti sve kako bi pomogla poduzetnicima, a da građani mogu računati da će u nekim od idućih krugova i mjera fokus biti više usmjeren njima i drugim mjerama, osim onih koje se im sada na raspolaganju kao što su moratorij na kreditne obveze i mjere vezano uz porezne obveze.

Naknada za plaće radnika 4.000 kuna neto

Vlada je travanjski paket mjera razradila kroz nekoliko zaključaka i odluka te zakonske prijedloge, primjerice izmjena Općeg poreznog zakona, Zakona o izvršavanju proračuna, Zakona o računovodstvu, koje je uputila u hitnu saborsku proceduru.

Vlada je tako odlučila povećati potpore poduzetnicima u poteškoćama za očuvanje radnih mjesta odnosno isplate plaća radnicima s 3.250 kuna povećava na 4.000 kuna neto. Ujedno, država preuzima davanja na tih 4.000 kuna, koja otprilike iznose 1.460 kuna po zaposlenom, što je to ukupno 5.460 kuna.

„To nije plaća, nadam se i uvjeren sam da će brojni poduzetnici svojim zaposlenicima isplatiti i veću plaću od 4.000 kuna”, rekao je ministar.

Istaknuo je kako će se i za sve kojima je isplaćena ili će biti isplaćena potpora od 3.250 kuna za ožujak, biti oslobođeni plaćanja javnih davanja, odnosno doprinosa.

Podsjetio je i kako je iznos od 4.000 kuna vezan i uz zadnji krug porezne reforme u kojem je osnovni osobni odbitak podignut na 4.000 kuna, što znači da taj iznos nije u ‘škarama’ poreza na dohodak, ali se na to plaćaju doprinosi iz i na plaću što će država preuzeti na sebe.

Zadnji podaci pokazuju da je tu mjeru zatražilo 66.000 poduzetnika za više od 400.000 radnika, a za ožujak se zahtjevi mogu podnijeti do 5. travnja.

Ministar Marić najavio je da će isplata biti prije Uskrsa, odnosno do 10. travnja, a tog bi se principa držali i u svibnju i lipnju.

Oslobođenje od poreza na najteže pogođene; PDV po naplati računa

Vlada se odlučila i za više mjera u području javnih davanja, posebno poreza na dohodak, dobit i doprinosa.

Ako ste poduzetnik koji je pogođen koronavirusom, i to se vidi ili će se vidjeti u padu prihoda na godišnjoj razini za više od 50 posto, bit ćete u potpunosti ili djelomično oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, na dobit i doprinosa“, istaknuo je ministar financija.

Tako će poduzetnici s godišnjim prihodom manjim od 7,5 milijuna kuna, a takvih je 93 posto, koje imaju pad prihoda veći od 50 posto, biti u potpunosti oslobođeni plaćanja poreznih obveza – poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa.

One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna prihoda godišnje bit će djelomično oslobođeni plaćanju poreza sukladno padu prihoda.

U tom je paketu i mjera po kojoj će ubuduće svi, dakle i velike tvrtke s prihodom većim od 7,5 milijuna kuna, plaćati PDV tek po naplati izdanih računa odnosno naplaćenoj realizaciji.

Do sada su, naime, po naplaćenim računima PDV plaćali samo mali poduzetnici (s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna), a sada će odgodu plaćanja PDV-a do naplate imati i sve ostale tvrtke.

„Način obračuna kao takav ostaje, ali država za vrijeme trajanja posebnih okolnosti provodi princip koji kaže – ono što nije naplaćeno ide u odgodu, ono što je naplaćeno i plaćeno, naravno, to je obveza uplate u državni proračun”, pojasnio je ministar.

Ministar Marić kazao je da se iz tih mjera jasno vidi i intencija – oslobođenje za izravne poreze, kao što su porez na dohodak, dobit i doprinosi, a PDV, kao neizravni porez gdje porezni obveznik nije i onaj koji snosi krajnji teret obveze nego netko treći, princip je – ono što ste naplatili uplatiti u državni proračun, a ono što niste ide u odgodu.

Ministar je dodao da će se to proširenje uvesti i na PDV pri uvozu i to na svu robu. „Do sada je to vrijedilo kod uvoza opreme i strojeva, a sada proširujemo na sve“, rekao je.

Najavio je da će PDV-a biti oslobođene donacije za opremu u ovoj situaciji. „Propisat ćemo oslobođenje za doniranje opreme, ali i opreme koja se donira iz uvoza“, dodao je ministar.

Također, naglasio je da se mjerama koje se poduzimaju želi smanjiti administriranje.

Po podacima koje je iznio, do sada je 62.086 poduzetnika podnijelo zahtjev za poreznu odgodu, od čega je obrađeno već 59 posto.

Predaja financijskih izvještaja produljena do kraja lipnja

Među mjerama iz travanjskog paketa je i produljenje roka za predaju financijskih izvještaja za 2019. godinu, s 30. travnja na 30. lipnja.

Pritom se, dodao je ministar Marić, odgađaju i svi pripadajući obrasci i pripadajući obračun poreza na dobit, koji je vezan uz to.

Poduzetnici se oslobađaju i plaćanja naknade Fini za objavu financijskih izvještaja.

Radi provedbe mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa, Vlada je ujedno zadužila Finu za izradu i vođenje digitalne platforme, putem koje će se omogućiti elektroničko podnošenje prijave za mjere, prikupljanje podataka nužnih za odluku o odobrenju mjere te osigurati izvještajni sustav za praćenje realizacije mjera.

Zakonske izmjene za mogućnost većeg zaduženja

Uz zaključke i zakonske prijedloge koje je ministar Marić obrazložio na samoj sjednici, Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila i izmjene Zakona o izvršenju državnog proračuna u ovoj godini, koje omogućuju dodatno zaduživanje za saniranje posljedica epidemije koronavirusa i za provedbu mjera za pomoć gospodarstvu.

Naime, Zakonom o izvršavanju proračuna u ovoj godini bilo je utvrđeno da se država na domaćem i inozemnom tržištu može zadužiti do 26,86 milijardi kuna, no predloženim izmjenama bi se država u ovim novim okolnostima mogla zadužiti i iznad tog iznosa. Također se omogućava i dodatno zaduživanje izvanproračunskih korisnika, a suglasnost za dodatno zaduživanje i njima i ministru financija davat će Vlada.

Odgode plaćanja i dugoročnije otplate poljoprivrednicima

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković predstavila je Nacrt prijedloga zakona o dopunama Zakona o poljoprivredi, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona.

Upućivanjem izmjena na hitno usvajanje poljoprivrednicima će se, kako je pojasnila, omogućiti odgoda plaćanja po zahtjevima za povrat, nakon odgode također dugoročnija otplata po utvrđenim rokovima – umjesto do maksimalno godinu dana na tri godine.

„U ovim teškim vremenima kad im je potrebno osigurati likvidnost, omogućit će im se i izbjegavanje poravnavanja za izravna plaćanja tako da će se im se isplaćivati puno izravno plaćanje, a dug usmjeriti na otplatu u dužem vremenu“, kazala je.

Produljenje važenja osobnih iskaznica, vozačkih dozvola i putovnica

Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila dopune Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, Zakona o osobnoj iskaznici, Zakona o sigurnosti prometa na cestama te Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

„Tražimo svaku mogućnost kako bismo umanjili socijalne kontakte u ovoj situaciji i smanjili potrebu za kontaktima sa službenim osobama u policijskim upravama, vezano uz borbu za suzbijanje širenja koronavirusa”, rekao je ministar Božinović.

Ministar je naveo da je, primjerice, u prošloj godini u policijskim upravama i postajama izdano 565.524 osobnih iskaznica i 284.559 vozačkih dozvola čije je izdavanje podrazumijevalo da građani dolaze dva puta na šalter upravnih poslova – prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje isprave i radi preuzimanja izrađene isprave.

Valjanost isprava najdulje 30 dana od dana prestanka epidemije

Dopunama Zakona o osobnoj iskaznici stoga se predlaže da se građanima u situaciji nastaloj zbog epidemije koronavirusa omogući korištenje ranije izdane osobne iskaznice, koja bi se smatrala valjanom najdulje 30 dana od dana prestanka epidemije te bi im se omogućilo u istom roku i preuzimanje izdanih osobnih iskaznica.

Dopunom Zakona o sigurnosti prometa na cestama predlaže se da vozači za vrijeme trajanja epidemije, a najdulje 30 dana od dana prestanka epidemije, ne moraju podnositi zahtjev za izdavanje nove vozačke dozvole zbog prestanka važenja ranije izdane vozačke dozvole.

Ranije izdana vozačka dozvola smatrala bi se valjanom najdulje 30 dana od dana prestanka epidemije te se predlaže da se omogući građanima i da pojedine radnje koje su dužni učiniti u određenom roku, kao što su odjava vozila kojeg privremeno ili trajno neće koristiti, preuzimanje izrađene vozačke dozvole, obavljanje izvanrednog nadzornog pregleda i dr. mogu poduzeti također najdulje 30 dana od dana prestanka epidemije.

Tehnički i registracije vozila u propisanim rokovima rad i sigurnosti prometa

„Prijedlogom dopuna ovoga zakona nije obuhvaćen tehnički aspekt vozila, odnosno ispitivanje tehničke ispravnosti vozila i registracija vozila, koje će građani i gospodarski subjekti i dalje obavljati u propisanim rokovima iz razloga sigurnosti prometa na cestama, odnosno nastojanja da u prometu sudjeluju tehnički pregledana i ispravna vozila“, istaknuo je ministar Božinović.

Dopunama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana omogućilo bi se vlasnicima oružja korištenje ranije izdanih oružnih listova koji bi se smatrali valjanim najdulje 30 dana od dana prestanka epidemije.

Također se omogućuje da određene radnje koje su dužni poduzeti u rokovima propisanim zakonom, kao što su podnošenje zahtjeva za izdavanje oružnog lista za nabavljeno oružje, dostavljanje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti ili isprave da raspolažu tehničkim znanjem i vještinom za pravilnu uporabu oružja i poznavanja propisa koji se odnose na posjedovanje oružja i sl., poduzmu najdulje 30 dana od dana prestanka epidemije.

Dopunom Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana predlaže se da se građanima za vrijeme trajanja epidemije omogući korištenje putovnice kojoj je istekao rok važenja a najdulje 30 dana od dana prestanka epidemije prvenstveno radi povratka u Hrvatsku hrvatskih državljana kojima putovnica istekne za vrijeme trajanja epidemije, a nalaze se u inozemstvu.

Mjere za turistički sektor

Vlada je predložila izmjene i dopune četiri turistička zakona te dopunila dvije uredbe, s ciljem financijskog rasterećenje turističkog sektora i mogućnosti brzog donošenja odluka.

Riječ je dopunama zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, turističkoj pristojbi, pružanju usluga u turizmu i o ugostiteljskoj djelatnosti.

Uz to, dopunjene su uredba o postupku, načinu i uvjetima za dobivanje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima u suvlasništvu RH, kao i uredba o načinu, postupku i uvjetima procjene vrijednosti i prodaje turističkog zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave te načinu, postupku i uvjetima za dobivanje koncesije na preostalom turističkom zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

„Naš je interes u ovim okolnostima sačuvati turistički sektor, njegova radna mjesta i osigurati likvidnost, a nastavit ćemo i pratiti daljnji razvoj situacije te po potrebi reagirati”, rekao je ministar turizma Gari Cappelli, dodajući da se zakonskim izmjenama i dopunama želi financijski i administrativno rasteretiti turističke poduzetnike i privatne iznajmljivače, kao i osigurati likvidnost turističkih zajednica.

Ministar je naglasio kako trenutno uopće nema turističkog prometa, a neizvjesno je i kada će ga biti, te da se mjerama nastoji pomoći turizmu.

“Sada radi manje od 10 posto turističkih kapaciteta, ugrožena su brojna radna mjesta koja ćemo, nadam se, i uz mjere Vlade uspjeti sačuvati”, rekao je ministar Cappelli.

To se, dodao je, odnosi na stalno zaposlene i sezonce, kojih je oko pet tisuća, a rasterećeni su i privatni iznajmljivači za prvih šest mjeseci od plaćanja oko 164 milijuna kuna za pristojbe za glavne i pomoćne krevete.

„Pripremamo se i za mjere preko HBOR-a i drugih banaka za kredite, a i u Ministarstvu turizma pripremamo plan za ‘ubrizgati’ oko 600 milijuna kuna u sektor”, najavio je ministar.

Moratorij na raskid ugovora s putničkim agencijama u trajanju od 180 dana

Jedna od mjera je namijenjena putničkim agencijama, oko raskida ugovora o putovanju u paket aranžmanu u uvjetima posebnih okolnosti zbog nerealiziranog putovanja.

„To uređujemo tako da se stavlja moratorij na raskid ugovora u trajanju od 180 dana od završetka posebnih okolnosti. Putničke agencije u toj situaciji umjesto povrata novca mogu nuditi vaučere koji će biti osigurani policom osiguranja, čime su zaštićena prava potrošača, tj. ako netko tko je uplatio aranžman nakon 180 dana nije mogao ili htio to iskoristiti, moći će dobiti povrat novca za putovanje”, objasnio je ministar.

Produženi rokovi za privremena rješenja za ugostiteljske objekte i OPG-ove, odgođena rekategorizacija

Izmjenama i dopunama zakona o ugostiteljskoj djelatnosti do kraja 2021. predlaže se produženje roka važenja privremenih rješenja za ugostiteljske i objekte u domaćinstvu te na OPG-ovima. Tu se radi o objektima koji su dobili privremena rješenja, jer još nemaju rješenje o legalizaciji, ali su za to predali zahtjev u roku.

U sklopu izmjena tog zakona je i davanje ovlasti ministru da u uvjetima posebnih okolnosti propiše odstupanja od standarda kada su u pitanju obveze ugostitelja, iznajmljivača, članova ili nositelja OPG-ova, a prolongiraju se i rokovi za rekategorizaciju objekata (hotela, kampova, marina i onih u privatnom smještaju).

„To inače hoteli moraju raditi svake četiri godine, a sada to neće morati učiniti, nego kasnije, a privatnim iznajmljivačima koji su od ove godine imali obvezu za (re)kategorizacijom to se odgađa za godinu dana”, rekao je ministar.

Dopunama i izmjenama zakona o turističkim zajednicama (TZ) i promicanju hrvatskog turizma vodilo se  računa o likvidnosti i očuvanju radnih mjesta, zbog čega se propisuje mogućnost zaduživanja TZ-ova, uz suglasnost njezinog predsjednika (gradonačelnici, načelnici, župani) i bankovnu garanciju općine, grada ili županije za čije je područje TZ osnovana.

Također se u 2020. i 2021, po izmjenama tog zakona, neće primjenjivati odredba koja određuje iznos koji se u odnosu na ukupne prihode može koristiti za troškove plaća zaposlenih u TZ.

Dopunama zakona o turističkoj pristojbi daje se ovlaštenje Vladi da uredbom, u uvjetima posebnih okolnosti, drugačije uredi pitanja koja se odnose na visinu turističke pristojbe i rokove uplate, kao i da uredbom može prenamijeniti sredstva Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent te Fonda za udružene turističke zajednice.

U vezi te pristojbe, Caministar je podsjetio i da su već Vladinim mjerama iz prvog kruga privatnih 108 tisuća iznajmljivača smještaja i OPG-ove, koji tu pristojbu plaćaju u paušalu, oslobodili plaćanja te pristojbe za prvih šest mjeseci ove godine.

Smanjena koncesijska naknada

„Time smo ih rasteretili za 164 milijuna kuna”, kazao je i napomenuo da se dopunama uredbi vezanih za koncesije na turističkom zemljištu u kampovima u suvlasništvu RH, promjenjivi dio koncesijske naknade za to zemljište za 2019. neće računati prema propisanom modelu, nego će iznositi simboličnu jednu kunu.

„Tu se plaća fiksni i varijabilni dio te naknade, pri čemu sada varijabilni svodimo na 1 kunu, a plaćanje fiksnog dijela sa rokom do 31. kolovoza odgađamo na rok do 31. studenoga, no ovisit će i o situaciji. U prosjeku time rasterećujemo oko 180 tisuća po kampu, odnosno ukupno 15 do 20 milijuna kuna”, kazao je ministar.

Program „Covid-19 zajam za obrtna sredstva”

Vlada je u četvrtak donijela odluku o programu “Covid-19 zajam za obrtna sredstva”, kao mjeru pomoći gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa, namijenjenu mikro, malim i srednjim poduzetnicima.

Iznosi zajmova su do 750 tisuća kuna za obrtna sredstva, s kamatnom stopom od 0,25 posto, počekom od 12 mjeseci i maksimalnim rokom otplate od pet godina uz skraćenu proceduru obrade zahtjeva i bez plaćanja bilo kakve dodatne naknade.

Mjerom, za čiju će implementaciju biti zadužen Hamag-Bicro, osigurava se dodatna likvidnost mikro, malim i srednjim subjektima maloga gospodarstva na čije je poslovanje koronavirus imao negativan utjecaj.

Primjenjivat će se do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 31. prosinca ove godine.

Korisnik mora dokazati negativan utjecaj epidemije na poslovanje u vidu pada prihoda od minimalno 20 posto u prvom kvartalu ili predviđenog pada prihoda u idućim kvartalima.

„Ovaj financijski instrument u cijelosti je financiran iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. Zajam nije namijenjen za refinanciranje postojećih kreditnih obveza niti plaćanja obveza nastalih prije 2020. godine”, rekao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.

Također, usvojene su izmjene i dopune Programa „Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj“. Riječ je o osiguravanju povoljnijih kamatnih stopa koje se za mikro i male zajmove za ruralni razvoj sa 0,5 – 1,0% smanjuju na 0,1% – 0,25%. Nadalje, uvodi se novi proizvod – Mikro zajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj s kamatnom stopom od 0,5%.

Mjere podrške Vlade hrvatskom poljoprivredniku, ribaru i selu

Također, Vlada je u saborsku proceduru tri mjere namijenjene sektoru poljoprivrede, među kojima su i potpore za biljnu i stočarsku proizvodnju vrijedne 53 milijuna kuna te interventni otkup mlijeka, za što je namijenjeno 2,5 milijuna.

„To su mjere podrške Vlade hrvatskom poljoprivredniku, ribaru i selu, koje u ovom trenutku treba imati prioritet“, istaknuo je premijer Plenković.

Vlada je donijela odluku o uvjetima i kriterijima koje pri javnoj nabavi moraju zadovoljiti poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, čime se omogućava javnim naručiteljima izravnost, fleksibilnost i brzina odabira dobavljača, uz transparentnost postupanja prema naznačenim kriterijima.

„Zbog poremećaja u kratkim lancima opskrbe i poremećaja uzrokovanih ograničenjem na tržištu nastalih uslijed epidemije koronavirusa, a radi sigurnosti opskrbe javnih naručitelja i olakšavanja prodaje i premošćivanja otežanih uvjeta trženja proizvođačima, tom odlukom određuje se nabava poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda“, istaknula je ministrica poljoprivrede Vučković.

Dodala je da će se za vrijeme trajanja epidemije, kao i za vrijeme trajanja poremećaja, na tržištu obvezno primjenjivati kriteriji iz zakona o javnoj nabavi koji se odnose na svježinu proizvoda i na kratkoću prijevoza, a posebno se vrednuju ekološki, sezonski, aktualni i proizvodi u kratkim lancima opskrbe.

Također se omogućuje da javni naručitelj koji od dosadašnjeg dobavljača nije u mogućnosti dobiti proizvode usklađene s navedenim kriterijima može u izravnom pregovaračkom postupku, bez prethodne objave, dodijeliti taj posao drugom naručitelju.

Tom odlukom Ministarstvo poljoprivrede obvezuje se da u roku od 30 dana izradi aplikaciju koja će imati funkciju burze roba – digitalnu tržnicu, pomoću koje će se značajnije približiti domaći proizvođači poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i javni naručitelji. Ponuditelji će se na tu tržnicu uključiti putem javnog poziva koje će objaviti Ministarstvo.

Za interventan otkup mlijeka osigurano 2,5 milijuna kuna

Vlada je donijela i odluku o interventnom otkupu mlijeka od malih mljekara koje su se našle u problemima zbog epidemije korona virusa za što je osigurano 2,5 milijuna kuna.

Privremenim mjerama, kazala ministrica, predviđen je otkup tržišnih viškova od malih mljekara i ustupanje posrednicima u lancu donirane hrane. U proračunu su osigurana sredstva od 2,5 milijuna kuna za koja se pretpostavlja da će biti dovoljna kako bi se sanirali poremećaji u ponudi i potražnji u ovom kratkom roku od mjesec dana.

Za potpore u sektoru biljne proizvodnje i stočarstvu 53 milijuna kuna

Treća mjera namijenjena sektoru poljoprivrede je odluke o donošenju programa potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini.

„Program je vrijedan 53 milijuna kuna i odnosi se na devet mjera namijenjenih biljnoj i stočarskoj proizvodnji”, kazala je ministrica Vučković.

Program se, kako je navela, odnosi na mala poljoprivredna gospodarstva tzv. mikro poduzetnike, koji zapošljavaju najmanje jednog, a najviše 10 djelatnika te će im u ovom vremenu u kojem su izloženi tržišnim poremećajima pomoći u osiguranju likvidnosti.

Odgođen proces nabave javnih aviona

Premijer Andrej Plenković u četvrta je na sjednici Vlade izvijestio da je Hrvatska u okolnostima borbe protiv epidemije koronavirusa odlučila do daljnjeg odgoditi proces nabave borbenih aviona.

„U ovom okolnostima mi smo, nakon konzultacija, odlučili da do daljnjeg odgodimo proces nabave borbenih aviona. To je u ovom trenutku jedina logična i ispravna odluka. O tome ćemo i pisano obavijestiti sve one zemlje koje sudjeluju u procesu slanja ponuda, s odgovarajućim promijenjenim datumima”, rekao je predsjednik Vlade.

Odgoda održavanja međunarodnog vojnog zrakoplovnog mitinga „CROIMAS 2020“

Vlada je na sjednici donijela i odluku o odgodi održavanja prvoga hrvatskog međunarodnog vojnog zrakoplovnog mitinga “CROIMAS 2020“, koji se trebao održati 30. svibnja u Zadru, a u prigodi Dana državnosti RH.

“Zbog novonastale situacije oko epidemije koronavirusa koja je globalni problem s neizvjesnim završetkom i koja se odražava na segmente države i društva, iskazuje se solidarnost i predlaže odgoda održavanja mitinga za 30. svibnja 2021. godine”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Vodeći računa o prioritetima i potrebi usmjeravanja svih raspoloživih resursa za rješavanje krize kojoj je izložena Hrvatska te vodeći računa o zdravlju građana smatramo da je primjereno odgoditi miting, dodao je ministar Krstičević.

Preuzeo sa službene stranice Vlade Republike Hrvatske.


Ova objava je dio aktivnosti “Informiranje MSP-ova na području djelovanja PPI” u sklopu projekta “Informativne, savjetodavne i edukativne usluge iz sektora energetike za poduzetnike na području Međimurske županije”, koji provodi Međimurska energetska agencija d.o.o. Projekt je započeo 1. ožujka 2020. godine, a završava 1. rujna 2021. godine.

Ukupna vrijednost projekta: 335.364,54 HRK

Iznos koji sufinancira EU: 230.811, 83 HRK

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Sadržaj objave je isključiva odgovornost Međimurske energetske agencije d.o.o.