Novosti

Prema podacima Hrvatskog operatora tržišta energije od 5.12.2016, prva godina kada u Hrvatskoj više nema poticaja ‘prema starom sustavu’ zaključuje se s ukupno 1291 postrojenjem za iskorištavanje obnovljivih izvora i visokoučinkovitim kogeneracijskim postrojenjem s ukupnom snagom 642,43 MW. Pri tome se radi o postrojenjima koja su izgrađena i u pogonu su i koja imaju sklopljen ugovor o povlaštenom otkupu električne energije, tj. koja su tzv. povlašteni proizvođači, a sva ona ugovor su sklopila na osnovi ranije važećih podzakonskih propisa i tarifnih sustava iz tog područja.

Kako je prema novom Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/2015)predviđeno napuštanje dosadašnjeg sustava poticaja, a novi podzakonski propisi kojima će se urediti poticanje obnovljivih izvora još nisu doneseni, ujedno je i riječ o ukupnom broju postrojenja koja se potiču prema ‘starim pravilima’. Doduše, tom broju trebat će još najvjerojatnije dodati 109 postrojenja ukupne snage čak 476,88 MW s kojima su spomenuti ugovori već odavno sklopljeni, ali ona još nisu izgrađena i/ili nisu puštena u pogon. Isto tako, to nije i ukupan broj postrojenja na obnovljive izvore u Hrvatskoj, jer ih postoji još nekoliko (u pravilu sunčanih elektrana i malih hidroelektrana) koja nisu u sustavu poticaja. Konačno, valja spomenuti i činjenicu koja je nedavno iznesena na 12. međunarodnom znanstveno-stručnom savjetovanju ‘Energetska i procesna postrojenja’ i 7. međunarodnom forumu o obnovljivim izvorima energije, a to je da ukupan broj sunčanih elektrana u susjednoj Sloveniji premašuje 3000, što znači da je samo takvih elektrana dvostruko više nego što je u Hrvatskoj ukupno postrojenja na obnovljive izvore (ipak, njihova daljnja gradnja u Sloveniji za sada je zaustavljena zbog promjena u zakonodavnom i poticajnom okviru i to na nepovoljnije, naravno).

Istodobno, ugovor o povlaštenom otkupu proizvedene električne energije ‘prema starim propisima’ je sklopljen sa sljedećim postrojenjima koja još nisu dovršena i/ili nisu u pogonu: sa sedam sunčanih elektrana ukupne snage 4,89 MW, s osam malih hidroelektrana ukupne snage 4,16 MW (uključujući MHE Prančevići na brani Prančevići HE Zakučac), s 56 elektrana na biomasu ukupne snage 95,04 MW, s 27 elektrana na bioplin ukupne snage 27,78 MW, s 10 vjetroelektrana ukupne snage 326 MW i s jednom geotermalnom elektranom (ujedno i prvom takvom u Hrvatskoj), pri čemu je riječ o GTE Velika 1 ukupne snage 10 MW.

Kako će se dalje odvijati gradnja postrojenja na obnovljive izvore i kako će se takva proizvodnja poticati, ostaje za vidjeti. Prema najavama, podzakonski okvir poticaja uskoro bi trebao biti objavljen u ‘Narodnim novinama’, a to će upravo biti glavna tema već devetog po redu Seminara ‘Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije’ koji se sljedeće godine upravo zbog toga održava u kasnijem terminu nego što je to ranije bilo uobičajeno, odnosno 13. travnja 2017.

Preuzeto s portala energetika-net.com.