U Hrvatskoj 720 MW iz obnovljivih izvora
Prema podacima Hrvatskog operatora tržišta energije od 20.10.2017. godine u Hrvatskoj je u sustavu poticane proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora ukupno 1310 takvih postrojenja, a njihova ukupna snaga dosegnula je 720,44 MW. Pri tome je brojčano najviše sunčanih elektrana (integriranih, tj. na krovovima obiteljskih kuća, poslovnih, stambenih i sličnih zgrada, neintegriranih, tj. na zemljištu ili zasebnim konstrukcijama i integriranih na zgradama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave), kojih je 1222, a njihova ukupna snaga iznosi 51,48 MW. S druge strane, najveću ukupnu snagu imaju hrvatske vjetroelektrane: 474 MW, a takvih je postrojenja do sada izgrađeno i u sustavu poticaja 20. Malih hidroelektrana u sustavu poticaja je 12 i njihova je ukupna snaga 4,48 MW, elektrana na biomasu je 17 s ukupnom snagom 35,95 MW, a elektrana na bioplin je 31 s ukupnom snagom 35,73 MW. Tu su i dvije elektrane na deponijski i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda s ukupnom snagom 5,5 MW i šest plinskih kogeneracijskih postrojenja ukupne snage 113,29 MW.
No, svemu tome treba pribrojiti još 85 postrojenja ukupne snage 377,83 MW s kojima je ugovor o povlaštenom otkupu proizvedene električne energije sklopljen, no ona još nisu puštena u pogon. Od toga je osam sunčanih elektrana ukupne snage 1,97 MW, četiri male hidroelektrane ukupne snage 2,24 MW i jedna geotermalna elektrana snage 10 MW. No, tu su čak 43 elektrane na biomasu ukupne snage 78,84 MW, 21 elektrana na bioplin ukupne snage 20,79 MW i osam vjetroelektrana ukupne snage 264 MW. Sva ta postrojenja, kada budu dovršena u određenom roku, ući će u sustav poticanje proizvodnje prema ranije važećim propisima i tarifinim sustavima.
Ipak, ni to još nije sve jer postoje i postrojenja koja nisu u sustavu poticaja niti će ući u taj sustav, barem ne u onakav kakav je bio do sada, već će se proizvodnja iz njih poticati na neki drugi način ili se možda uopće neće poticati (npr. već ima nekoliko autonomnih postrojenja, koja služe samo za pokrivanje vlastite potrošnje i ne predaju električnu energiju u javnu elektroenergetsku mrežu). Procjenjuje se da bi snaga takvih postrojenja sada mogla iznositi već nekoliko MW.
Preuzeto s portala energetika-net.com.