Trgovanjem obnovljivom energijom do gospodarskog rasta

Potencijali za trgovinu obnovljivom energijom za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovina, Albaniju, Srbiju, Kosovo, bivšu jugoslavensku Republiku Makedoniju i Crnu Goru se istražuju u sklopu projekta BETTER, koji se provodi kroz program Intelligent Energy Europe (IEE), i u kojemu sudjeluje UNDP Hrvatska. Projekt je započeo 2012. godine i traje tri godine. Preliminarni rezultati projekta, koji su u srpnju predstavljeni na regionalnoj radionici u Beogradu pokazuju značajan potencijal koji analizirane zemlje imaju u trgovini obnovljivom energijom u smislu zapošljavanja, ekonomske stimulacije i pozitivnijeg utjecaja na okoliš u odnosu na postojeće izvore energije. Albanija i Srbija su prepoznale potencijal za izvoz obnovljive energije u druge države i ugradili ih u svoje akcijske planove za obnovljive izvore energije. 

U usporedbi s ‘buisness as usual’ scenarijem razvoja obnovljive energije (bez trgovanja), promatrane države bi kroz trgovinu obnovljivom energijom mogle stvoriti barem dva puta više novih radnih mjesta (uz visoki postotak domaće komponente u proizvodnji, instalaciji i održavanju je taj broj još i veći) i tri puta višu ekonomsku stimulaciju kroz investicije. Primjerice, za Hrvatsku bi izvoz obnovljive energije značio i do 6 tisuća novih poslova svake godine uz investicije i do 3 milijardi eura! Suradnja dviju država putem trgovine obnovljivom energijom je prije svega osmišljena tako da države kojima manjka potencijala obnovljivih izvora energije na ekonomsko isplativiji način zadovolje svoje ciljeve prema klimatsko energetskoj politici EU, u smislu udjela obnovljivih izvora energije do 2020. godine. U slučaju neispunjenja zadanih ciljeva, države će plaćati penale, u iznosu od 150 milijuna eura godišnje za svaki „promašeni“ postotak, što prema sadašnjim trendovima razvoja u ovim državama nije isključeni scenarij. Opcija za te države da zadovolje svoje ciljeve oko udjela obnovljive energije bi mogla biti trgovina obnovljivim energijom.

Mogući modeli trgovine obnovljivim energijom su predstavljeni kroz EU Direktivu o promociji korištenja obnovljivih izvora energije (Direktiva 2009/28/EZ) u člancima 6, 7 i 9. Statistički prijenos energije se provodi tako da se ostvareni višak jedne zemlje u 2020. pripiše drugoj zemlji, bez fizičkog prijenosa, dok zajednički projekti podrazumijevaju fizički prijenos električne energije. Najveći potencijal za trgovinu obnovljivom energijom u regiji zapadnog Balkana leži upravo u zajedničkim projektima između država zapadnog Balkana i država Europske unije, koje su u deficitu s obnovljivom energijom. Na tragu toga su Srbija i Italija još 2009. godine potpisali memorandum o suradnji na području trgovine obnovljivim izvorima energije, ali je, zbog izmijenjene političe i gospodarske situacije, projekt trenutno u zastoju, objavio je UNDP.

Preuzeto s portala energetika-net.com.