Novi ISO standard za ugljični otisak postojećih zgrada

U svjetlu izmjena Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada izašao je novi standard ISO 16745 kojim je definirana metodologija, izračun i izvještavanje o ugljičnom otisku postojećih zgrada. Industrija pozdravlja novi međunarodni standard, koji do sada nije postojao za postojeće zgrade, jer će omogućiti standardizaciju mjerenja, a mogao bi biti i vodič za postavljanje nacionalnih standarda kada je riječ o ugljičnom otisku postojećih zgrada.

Jedan od načina poboljšanja energetske učinkovitosti svakako je iskorištavanje ogromnog potencijala za povećanje učinkovitosti u sektoru stambenih zgrada, najvećeg pojedinačnog potrošača energije u Europi čija potrošnja čini 40% ukupne energije. Otprilike 75% zgrada energetski je neučinkovito, a godišnje se u Europskoj uniji obnavlja samo od 0,4 do 1,2% ukupnog fonda zgrada ovisno o državi članici. To je komentirao i europarlamentarac Davor Škrlec.

“Nakon što je u travnju objavljen prvi međunarodni standard za održivu nabavu ISO 20400 koji ima za cilj pomoći organizacijama u prelasku na održivo i zeleno poslovanje, sada imamo prvu globalnu normu ISO 16745 koja pruža skup metoda za izračun, izvještavanje, komunikaciju i provjeru ugljičnog otiska za emisije koje proizlaze iz potrošnje energije postojećih zgrada. U vremenu globalnog zatopljenja koje ima razorne učinke za cijeli planet, od izuzetne je važnosti imati alat kojim je moguće mjeriti ugljični otisak zgrada. Građevinska industrija odgovorna je za trećinu emisija CO2, stoga moramo odigrati ključnu ulogu u očuvanju globalne temperature na održivim razinama. Energetska učinkovitost zgrada ima velik utjecaj na mogućnost stanovanja po prihvatljivim cijenama. Uštedama u potrošnji energije i poboljšanjem učinkovitosti fonda zgrada mnogim bi se kućanstvima omogućio izlazak iz energetskog siromaštva. Potrebno je implementirati sve dostupne alate za poboljšanje učinkovitosti naših zgrada, bilo da je riječ o pametnim brojilima, niskoenergetskim prozorima, izolaciji, termostatima, softverskim rješenjima i slično. To će donijeti brojne prednosti našim građanima u smislu nižih računa za energiju, zdravijih prostora za boravak i općenito bolje klime za budućnost.“ – rekao je Škrlec.

Preuzeto s portala energetika-net.com.