Nova energetska strategija Hrvatske bit će zelena
26.01.2017
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike priprema smjernice za novu energetsku i niskougljičnu strategiju, kazao je na konferenciji Jutarnjeg lista ministar Slaven Dobrović, a sudeći prema istupima ministra i njegovog državnog tajnika Čikotića, čini se da bi budućnost Hrvatske energetike trebala biti više obnovljiva i “zelena”. Najavljuje se doduše da će se poticati veća potrošnja plina kao alternativnog energenta u prometu, no državni tajnik Ante Čikotić ističe da plin nije dobro rješenje za grijanje u Hrvatskoj jer postoje optimalna rješenja. Ministar je pak govoreći o energetici iznova naglašavao ekološku komponentu, a plin bi mogao poslužiti kao premosnica u niskougljično društvo.
Obnovljivi izvori energije u fokusu su ministarstva, posebno kroz osnaživanje građana kao vlasnika sunčanih elektrana koje daju energiju, a višak puštaju u mrežu, što je jedan segment koji je u Hrvatskoj kao odlično osunčanoj zemlji do sada bio vrlo neiskorišten. Dobrović smatra da obnovljivce treba razvijati ali ne kao do sada, već na troškovno prihvatljiv način, cjenovno usklađen s tržištem, a stručnjaci će se morati potruditi da opravdaju izgradnju elektrane na fosilna goriva, što neće biti jednostavno, rekao je. Ante Čikotić je pak spomenuo da je umjesto jedne elektrane bolje deset tisuća malih disperziranih izvora, koji će pomoći energetskoj samodostatnosti. “Od uprava energetskih kompanija ćemo tražiti snažniji iskorak u regiju u ovom dijelu Europe, a Ina-u treba vratiti u vlasništvo države”, rekao je Čikotić. Osim povratka INA-e u vlasništvo države, Vlada je osobito zainteresirana za realizaciju LNG projekta na Krku, na čemu će se intenzivno raditi.
Perica Jukić, predsjednik Uprave
HEP-a istaknuo je da HEP planira do 2022. snagu svojih elektrana namjerava povećati za 150 MW, radit će na visokoučinkovitim kogeneracijama, energetskoj učinkovitosti i ESCO projektima, dok obnovljivce namjerava dijelom razvijati sam, a dijelom kupiti realizirane objekte (vjetroelektrane). Što se tiče većih projekata, Jukić smatra da bi HEP mogao realizirati HES Kosinj- Senj po cijeni koja je dugoročno isplativa u njihovom proizvodnom miksu, za što se pripremaju u fazama, dok će realizacija TE Osijek ovisiti o signalima na tržištu i eventualnim državnim subvencijama, jer su cijene energije na tržištu vrlo niske i ne podržavaju investicije. HEP toplinarstvo bi cijenu toplinske energije na svojim područjima trebalo povećati za 30%, kazao je Jukić.
Na skupu je govorio i predsjednik Uprave
INA-e Zoltan Aldott. “Čujemo svašta u trenutnom dijalogu oko Ine. Čujemo stvari poput toga da je kompanija uništena, ali za dobrim konjem prašina se diže. U zadnjih 10 godina investirali smo 15 milijardi kuna. Imali smo tri velika šoka – Sirija s gubitkom od milijardu kuna, regulative koje su također uzrokovale milijardu kuna gubitka te rast cijena nafte i plina. To su ogromni šokovi, no Ina i dalje pozitivno posluje. Naša perspektiva je jasna – povećati proizvodnju, obnoviti rezerve u Hrvatskoj, investirati u rafinerije. Mislimo da imamo još prostora i do 2030. želimo ostvariti još jedan investicijski ciklus. Totalna proizvodnja derivata je oko tri milijuna tona i želimo je povećati na barem pet milijuna tona”, kazao je Aldott.
Vlasnik
PPD-a Pavao Vujnovac naglasio je da država treba ostati regulator i imati pod kontrolom određene prirodne monopole poput plinovoda i elektroenergetske distributivne mreže. “Nisam za potpunu liberalizaciju infrastrukture i tržišta. Hrvatska svoje resurse treba iskoristiti za utjecaj u regiji, te na tome treba bazirati svoju energetsku strategiju”, rekao je Vujnovac. Država bi trebala pomoći hrvatskim energetskim kompanijama da budu prisutne na više tržišta, naglasio je. Naftni konzultant Jasminko Umićević je rekao da Ina jest i ostat će strateška kompanija za Hrvatsku, oko čega ne treba uopće dvojiti. Ako država povrati udio u Ini, Ina ipak ne bi trebala ostati njezin jedini vlasnik, drži on. Govoreći o liberalizaciji cijena energenata Umićević je priznao da građani nisu osjetili benefit ni u cijenama ni u kvaliteti usluge, ali država je znatno povećala svoje prihode, kao i trgovci koji zarađuju oko jedne kune na svaku litru prodanog goriva.
