Novosti

Proizvedena električna energija koristi se za napajanje pumpi za navodnjavanje voćnjaka. Time se postojeća tehnologija navodnjavanja koja je bazirana na korištenju dizel goriva zamijenila s ekološki prihvatljivom tehnologijom. Do sada je postojećom tehnologijom navodnjavanja i transporta vode – pokretanoj diesel agregatima – na ovim lokacijama godišnje trošeno oko 33 500 litara diesel goriva, što je ekvivalent 35.500 litara lož-ulja. Izgradnja solarne crpne stanice dovršena je krajem ovoga mjeseca, a svi radovi su odrađeni u skladu s projektnom dokumentacijom i pravilima struke.

Postrojenje se sastoji od ukupno 363 fotonaponska modula raspoređenih na tri lokacije i koje pogoni ukupno 6 vodenih pumpi. Ukupna vršna snaga FN polja je 90,75 kWp. Moduli su postavljeni pod kutem od oko 30° u odnosu na razinu tla i ne reflektiraju sunčevu svjetlost u okoliš niti u jednom trenutku. Ugrađeni su polikristalni fotonaponski moduli proizvođača Solvis, tipa SV60-250. Nazivna snaga ugrađenog FN modula je 250 W sa stupnjem korisnog djelovanja od 15,27%.

Primarni cilj ovog projekta bio je zamjena primarnog energenta za navodnjavanje (dizel gorivo) sa ekološki prihvatljivim energentom (Sunce), a u svrhu proizvodnje električne energije koja će se koristiti za pogon pumpi za navodnjavanje. U tu svrhu odrađena je zamjena vodenih pumpi sa efikasnijima i prilagođenima pogonu na sunčevu energije te ugradnja fotonaponskih modula koji će napajati vodene pumpe.

Na postrojenju Rabo I su prije zahvata obuhvaćena ovim projektom postojale ukupno 4 potopne vodene pumpe koje su se nalazile u bunarima. Vodene pumpe su bile u izmjeničnoj izvedbi i napajane pomoću dizel agregata.

Namjena postrojenja Rabo I je proizvodnja električne energije koja pokreće vodenu pumpu kojom se transportira voda od izvora vode do lagune u kojoj se voda akumulira. Očekivana proizvodnja električne energije u jednoj godini je oko 16,4 MWh, dok očekivani protok pumpe pri maksimalnoj osunčanosti u vremenskom razdoblju plana navodnjavanja iznosi 22 m3/h vode po jednoj pumpi. Postrojenje Rabo I sastoji se od 4 potopne pumpe na bliskim lokacijama, a svaka se posebno napaja sa pripadajućim fotonaponskim poljem. Postrojenje Rabo I se nalazi na poljoprivrednom zemljištu, a svaki od 4 fotonaponska sustava je podijeljen na 3 niza fotonaponskih modula sa 4 fotonaponska modula po nizu. Ukupno je ugrađeno 12 fotonaponskih modula po jednom sustavu, odnosno ukupno se koristi 48 fotonaponskih modula, ukupne vršne snage fotonaponskog polja 12 kWp.

Na postrojenju Rabo II je prije zahvata obuhvaćenog ovim projektom bila ugrađena 1 vodena pumpa koja se nalazila pod zaštitnom nadstrešnicom. Vodena pumpa je bila u izmjeničnoj izvedbi i napajana pomoću dizel agregata.

Namjena postrojenja Rabo II je proizvodnja električne energije koja pokreće vodenu pumpu kojom se transportira voda od lagune do akumulacijskog jezera. Očekivana proizvodnja električne energije u jednoj godini je oko 42 MWh, dok očekivani protok pumpe pri maksimalnoj osunčanosti iznosi 111 m3/h vode. Postrojenje Rabo II sastoji se od 1 pumpe. Postrojenje Rabo II se nalazi na poljoprivrednom zemljištu, fotonaponsko polje je podijeljeno na 6 nizova fotonaponskih modula sa 21 fotonaponskim modulom po nizu. Ukupno je ugrađeno 126 fotonaponskih modula, ukupne vršne snage fotonaponskog polja 31,5 kWp.

Na postrojenju Rabo III je prije zahvata obuhvaćenog ovim projektom bila ugrađena 1 vodena pumpa koja se nalazila u neposrednoj blizini akumulacijskog jezera. Vodena pumpa je bila u izmjeničnoj izvedbi i napajana pomoću dizel agregata.

Namjena postrojenja Rabo III je proizvodnja električne energije koja pokreće vodenu pumpu kojom se transportira voda iz akumulacijskog jezera do poljoprivrednih površina koje se navodnjavaju. Očekivana proizvodnja električne energije u jednoj godini je oko 64,8 MWh, dok očekivani protok pumpe pri maksimalnoj osunčanosti iznosi 222 m3/h vode. Postrojenje Rabo III sastoji se od 1 pumpe. Postrojenje Rabo III se nalaziti na poljoprivrednom zemljištu, fotonaponsko polje je podijeljeno na 9 nizova fotonaponskih modula sa 21 fotonaponskim modulom po nizu. Ukupno je ugrađeno 189 fotonaponskih modula, ukupne vršne snage fotonaponskog polja 47,25 kWp.

Konstrukcija za ugradnju fotonaponskih modula je načinjena od čelika te dijelom od aluminija. Korišteni su vijčani temelji proizvođača Krinner te tipska konstrukcija za ugradnju FN modula na zemljištu.

Planiranim zahvatom zamjene dizelskih agregata sa agregatima pokretanim na sunčevu energiju planira se pokriti potrošnja dizel goriva u ekvivalentu od 207,021 MWh električne energije Sunca, odnosno fotonaponski moduli bi pokrili potrebe 62,70% potreba za električnom energijom. Dizel agregati će se koristiti kao pomoćni sustav napajanja vodenih pumpi. Ukupna potrošnja dizel goriva nakon ugradnje sustava novih vodenih pumpi i fotonaponskog sustava iznosi ekvivalent 123,2 MWh električne energije.

Proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije smanjuje se emisija CO2 na direktan i indirektan način, a ujedno se i promoviraju alternativni izvori energije. Do sadašnjim korištenjem, sustav navodnjavanja je proizvodio oko 64,18 tona CO2 godišnje. Nakon ugradnje sunčane elektrane, planirana ušteda CO2 iznosi 48,44 tona godišnje tako da se procjenjuje da će sustav u buduće emitirati oko 15,74 tone CO2 godišnje.

Preuzeto s portala croenergo.eu.