Hrvatska štedi znatno manje energije nego što bi trebala
Na sjednici Vlade usvojeno je Izvješće o ostvarenju Programa rada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2015. koje donosi neke vrlo zanimljive brojke nad kojima se treba zamisliti, jer se čini da projekti za energetsku učinkovitost, koje financira Fond, ne doprinose dovoljno ostvarenju nacionalnih ciljeva za uštedu energije.
Prema izvješću, Fond je 2015. planirao 1,62 mlrd. kuna prihoda, a ostvario 1,73 milijarde, dok su planirani rashodi iznosili 1,74 mlrd. kuna, a ostvareno je 1,68 milijardi kuna, s tim da je višak prihoda iz prethodne godine iznosio 203 milijuna kuna. Za provedbu projekata energetske učinkovitosti planirana su ulaganja od 521 mil. kn, a ostvareno je 413 mil. kn. Najznačajniji učinci ulaganja Fonda u projekte energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije su smanjenje neposredne potrošnje energije pa posljedično i potrošnje primarne energije, te povećanje udjela OIE u potrošnji energije, čime se doprinosi nacionalnim ciljevima iskazanima u nacionalnim akcijskim planovima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije i općenito u nacionalnoj klimatsko-energetskoj politici. Ukupno izračunate uštede energije koje su rezultat svih ovih projekata iznose 738,38 TJ (205,11 GWh) što čini 3,73% nacionalnog cilja za 2016. godinu. Provedbom ovih projekata u 2015. godini emisije stakleničkih plinova smanjene su za oko 50.000 tCO2, stoji u izvještaju.
Ako se promatraju ukupne uštede iz svih projekata Fonda do 2015. godine i to samo onih kojima nije istekao životni vijek mjere, onda ukupne uštede iznose 2.374,14 TJ (663,80 GWh), što čini tek 12,01% nacionalnog cilja za 2016. godinu. Inače, prema nacionalnim ciljevima za 2016. planira se smanjenje neposredne potrošnje energije na razini 19,77 PJ (ili 9% prosječne potrošnje od 2001-2005), a do kraja 2020. cilj je smanjenje potrošnje primarne energije za 20%.
Fond u Izvješću ističe da je u cijelosti ostvario svoj program ulaganja koji su potpora ostvarenju nacionalnih ciljeva energetske politike. Ukupno ostvarena ulaganja Fonda u prošloj godini za projekte energetske učinkovitosti veća su za čak 747% u odnosu na 2013., ili 313% u odnosu na 2014., a lani je realizirano 23.710 projekata. Glavnina novca otišla je na poticanje održive gradnje i obnovu obiteljskih kuća.
U Izvješću se govori i o otpadu. U 2015. godini na području gospodarenja posebnim kategorijama otpada prioritet Fonda bilo je poduzimanje mjera za učinkovito sakupljanje i oporabu svih vrsta posebnih kategorija otpada i s tim u svezi ostvarivanje pravilnicima i direktivama EK propisanih ciljeva za svaku vrstu posebnih kategorija. U 2015. godini, u odnosu na postavljene ciljeve sakupljanja, oporabe i recikliranja, Fond je ispunio ciljeve odvojenog sakupljanja, oporabe i recikliranja ambalažnog otpada, otpadnih guma i otpadnih vozila. Cilj stope skupljanja otpadnih baterija i akumulatora nije ispunjen, dok je cilj odvojenog skupljanja EE otpada od kućanstva ispunjen. Ciljevi obrade, oporabe ili recikliranja za elektronički otpad su ispunjeni, dok ciljeve za obradu i recikliranje otpadnih baterija i akumulatora prati Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Za otpadna ulja nema propisanih ciljeva. Tijekom 2015. godine, za kategorije otpadnih vozila i otpadnih guma, napravljena je revizija naknada iz važećih Pravilnika koje Fond plaća za sakupljanje i oporabu. Za kategorije otpadnih ulja te otpadnih baterija potrebno je nastaviti s promicanjem važnosti pravilnog zbrinjavanja kako bi se u narednim godinama ostvarili zadani ciljevi te umanjio štetan utjecaj na okoliš, stoji u Izvješću.
Preuzeto s portala energetika-net.com.