EU može troškovno isplativo podići udio OIE na 34% do 2030.

EU bi mogla udvostručiti udio obnovljivaca u svom energetskom miksu sa 17% u 2015. na 34% u 2030. godini, pokazuje detaljna studija koju je agencija IRENA objavila u veljači u suradnji s Europskom komisijom. Studija se bazira na procjenama nastavka postojećih ili planiranih politika, a fokusira što je tehnološki moguće i troškovno prihvatljivo do 2030. u skladu s današnjim saznanjima. S nastavkom dosadašnjih politika udio OIE do 2030. bio bi 24%. Implementacija svih opcija korištenja obnovljivih izvora podigla bi udjel OIE u ukupnom energetskom miksu EU na 33% do 3030., a u kombinaciji s energetskom učinkovitošću na 34% i to pod uvjetom da je korištenje OIE troškovno isplativo. Primjenom OIE u energetskom sektoru bilo bi ušteđeno 25 milijardi USD godišnje do 2030., no te uštede umanjile bi potrebne investicije u modernizaciju elektroenergetskih mreža ili scenarij u kojem cijene fosilnih goriva stagniraju. U svakom slučaju, kada se u obzir uzmu izbjegnuti okolišni i zdravstveni troškovi rezultat je debelo u plusu, jer godišnje 400.000 ljudi u Europi prerano umire zbog loše kvalitete zraka pa kada se u obzir uzmu i izbjegnuti okolišni i zdravstveni troškovi dolazi se do uštede između 52 i 133 milijarde eura godišnje do 2030.

Sve zemlje EU-a imaju isplative potencijal da koriste više obnovljivih izvora energije, zaključeno je. Potencijal Hrvatske procijenjen je na gotovo 40% udjela OIE do 2030, dok je 2015. dostignuto nešto manje od 30%, pokazuju podaci iz studije. Prema tim brojkama Hrvatska je među zemljama s velikim potencijalom, kao što su Bugarska, Finska, Francuska, Litva i Rumunjska, no ima i zemalja s još većim potencijalom poput Danske, Austrije, Latvije, Švedske i Portugala i definitivno je iznad EU prosjeka koji je ciljan na 33%. Studija pokazuje da su obnovljivi izvori energije od vitalne važnosti za dugoročnu dekarbonizaciju EU energetskog sustava, a europski elektroenergetski sektor može primiti velike udjele solarnih fotonaponskih sustava (PV) i energije vjetra. Studija pokazuje da rješenja za grijanje i hlađenje čine više od jedne trećine neiskorištenog potencijala obnovljivih izvora energije u EU. Sve opcije obnovljivog prijevoza, uključujući i električna vozila i biogoriva, potrebni su za ostvarivanje dugoročnih ciljeva dekarbonizacije EU. Biomasa će ostati ključni obnovljivi energetski izvor nakon 2030. godine. Nakon 2011. investicije u OIE u Europi su stagnirale u odnosu na druge dijelove svijeta, a da se dosegne udio od 34% potrebno je uložiti 0,3% trenutnog EU BDP-a u 28 zemalja ili 433 milijarde USD do 2030.

Iskorištavanje dodatnih potencijalnih obnovljivih izvora identificiranih u studiji potaknulo bi EU dalje na putu dekarbonizacije što je u skladu s ciljevima iz Pariškog sporazuma. Važnost cilja na razini cijele EU i obveza na nacionalnoj razini ključna su, kao što je brža implementacija obnovljivih izvora energije, koja je izvediva s današnjom tehnologijom. Konačno tu su i značajne društveno-ekonomske i ekološke koristi diljem EU koje donosi  veća primjena obnovljivih izvora energije.

Preuzeto s portala www.energetika-net.com.