EIB uvodi inovativno financiranje za energetski učinkovite zgrade
Početkom veljače uprava Europske investicijske banke odobrila je stvaranje sasvim novog financijskog instrumenta, inicijativu Pametno financiranje za pametne zgrade. Cilj je da investiranje u projekte energetski učinkovitih zgrada za stanovanje postane privlačnije privatnim investitorima koji bi koristili EU subvencije kao jamstva. Taj bi novi financijski instrument, zajedno s drugim europskim inicijativama za pametne zgrade, trebao omogućiti projektima za energetsku učinkovitost zgrada pristup do ukupno 10 mlrd eura u javnim i privatnim fondovima u razdoblju od 2018. do 2020. Osim energetski, inicijativa je posebno socijalno korisna jer europski stručnjaci procjenjuju da bi se time moglo otvoriti i do 220.000 novih radnih mjesta širom Europe te omogućiti stvaranje tržišta obnove zgrada za male tvrtke koje bi bilo vrijedno i do 120 mlrd eura.
Kako procjenjuju stručnjaci, jedan od rezultata implementacije ove inicijative je da bi se iz energetskog siromaštva moglo izvući i do 3,2 milijuna europskih obitelji. Sektor zgradarstva i općenito stanovanja energetski je izuzetno važan budući da ima udio od oko 40% u ukupnoj potrošnji energije kao i udio od 36% u emisijama CO2 u Europskoj uniji. Uzrok tome je što je veliki dio građevina sagrađen ranije, prije današnjih standarda gradnje koji jamče poželjnu ili barem prihvatljivu energetsku učinkovitost. Točnije, procjenjuje se da je 35% postojećih zgrada u Europskoj uniji starije od 50 godina. Kad bi se povećala njihova energetska učinkovitost, ukupno bi se mogla smanjiti potrošnja energije u EU za 5-6% i sniziti emisije CO2 za oko 5%. Naime, dok nove zgrade općenito trebaju manje od tri do pet litara loživog ulja po četvornom metru za grijanje tijekom godine, starije zgrade troše prosječno oko 25 litara, a neke od njih zahtijevaju i do 60 litara po četvornom metru. Kako bi se ubuduće spriječili veliki gubici energije u tom sektoru, potrebne su dakle nove i velike investicije. Europske vlasti nastoje te investicije povezati u okvire koji će omogućiti tranziciju na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika i ispunjavanje ciljeva preuzetih Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama.
Europski dužnosnici očekuju da bi inicijativa Pametno financiranje za pametne zgrade poboljšala korištenje financiranje putem fondova Europske unije i da će imati višestruki pozitivni učinak na investirani europski novac. Trebala bi privatnim investitorima smanjiti rizike od financiranja ovakvih energetskih projekata u zgradarstvu boljim razumijevanjem rizika i otkrivanjem koristi od povećanja energetske učinkovitosti. Također, ponudit će se pomoć pri provođenju takvih projekata, budući da mnoga kućanstva i privatni investitori nemaju dostatna znanja i vještine za pripremu, vođenje i financiranje ambicioznih projekata energetske učinkovitosti. Ako s tim u vezi bacimo pogled na prilike u nas, vidimo da su prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zgrade u Hrvatskoj većinom sagrađene prije 1987. godine pa nemaju odgovarajuću toplinsku zaštitu. Čak oko 83% zgrada ne zadovoljava ni Tehničke propise iz 1987. zbog čega imaju velike gubitke topline. Kod nas tako otprilike četiri petine zgrada prosječno za grijanje troši 150-200 kWh/m2, što ih svrstava u energetski razred E. Jasno je i da povećana potrošnja energije podrazumijeva i veće emisije CO2 u atmosferu. Stoga se lako da zaključiti kako je Hrvatska jedna od zemalja Europske unije kojoj bi novi financijski instrument EU Pametno financiranje za pametne zgrade bio najviše potreban. Koliko zbog koristi od ušteda energije toliko i zbog zapošljavanja građevinskih tvrtki i otvaranja novih radnih mjesta. Budući da dosad imamo dobra iskustva u suradnji našeg Fonda i EIB-a, onda ostaje za vidjeti u kojem će roku, pod kojim uvjetima i u kojem iznosu ova inicijativa doći do naših privatnih investitora i financijera energetske obnove zgrada i kuća.
Preuzeto s portala www.energetika-net.com.