Novosti

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u Bruxellesu raspravljao je danas o izmjeni Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora kao dijela „Zimskog energetskog paketa zakona“ o tržištu energijom i upravljanju kojeg predlaže Europska komisija. Direktivom se postavlja zajednički obvezujući cilj na razini EU-a da udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji do 2030. dosegne najmanje 27 % za što je potrebno uložiti više od bilijun eura, od čega za energiju iz obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije potrebno je uložiti 254 milijarde eura. Države članice mogu podupirati energiju iz obnovljivih izvora, podložno pravilima o državnim potporama.

Europarlamentarka Marijana Petir izvjestiteljica je Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj u predmetu izmjene Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Petir  je dobila široku podršku za prijedlog koji je izložila na Odboru. S obzirom na to da cestovni promet doprinosi s 20% ukupnim emisijama stakleničkih plinova, Petir smatra kako je potrebno odrediti sektorski cilj korištenja obnovljive energije u cestovnom i željezničkom prometu na europskoj razini s udjelom biogoriva od najmanje 15% dok Komisija u svom prijedlogu nije zadala cilj za sektor prometa. Također, Petir je stava da razinu konačne bruto potrošnje energije u sektoru prometa na europskoj razini  treba zadržati na 7% a ne snižavati na 3,8 % do 2030. godine, kako to predlaže Komisija. U ostvarivanju toga cilja zastupnica Petir predlaže da se državama članicama dopusti da taj udio doprinosa u sektoru prometa određuju samostalno u okviru integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova. „Sadašnja proizvodnja biogoriva prve generacije dobro je integrirana u poljoprivredu EU. Ona istovremeno nije samo proizvodnja biogoriva već je i proizvodnja hrane za životinje bogate proteinima te stoga može biti alternativa uvozu GMO soje iz Amerike koju EU nažalost uvozi jer je deficitarna s proteinima“, naglasila je Petir.

Prema podacima Eurostata manje od 1% poljoprivrednog zemljišta u EU koristi se za proizvodnju bioetanola, dok se oko 2% poljoprivrednog zemljišta koristi za proizvodnju biodizela stoga ta proizvodnja niti na koji način ne ugrožava proizvodnju hrane u EU. Primjerice, prema podacima Europske udruge proizvođača bioetanola proizvodnja bioetanola EU kao svoj nusproizvod proizvodi 5 milijuna tona proteinima bogate hrane za životinje koja sadrži oko 1,4 milijuna tona suhog proteina. Ta količina danas može zamijeniti više od 3,2 milijuna tona uvezene GMO hrane od soje te štedi približno 4 milijuna tona soje koja bi se treba proizvesti na 1.5 milijuna hektara poljoprivrednoga tla u Europi. Kao i u slučaju bioetanola, zbog proizvodnje proteinima bogate hrane koja nastaje kao nusprodukt proizvodnje biodizela smanjen je uvoz hrane proizvedene od uljarica za 10%. Tako se danas od 16 milijuna tona uljane repice proizvodi oko 10 milijuna tona proteinske hrane za životinje. Petir navodi da je potrebno potaknuti razvoj naprednih biogoriva, a zalaže se da to bude i ambicioznije od prijedloga Komisije koja predlaže 6,8 % do 2030. godine, „no to je moguće samo ako postoji sigurnost investitora u povrat njihove investicije“. Ona upozorava da je s posebnom pažnjom potrebno razmotriti prijedlog Komisije vezano uz uštede emisija stakleničkih plinova, biogoriva, tekućih biogoriva i biomase te utvrditi hoće li predloženi kriteriji ušteda stakleničkih plinova zaista i doprinijeti cilju Unije od 27% udjelu obnovljive energije u bruto potrošnji.