Alat za potporu kod ugradnje fotonaponske elektrane za poduzetnike

Kao korak prema ostvarenju vizije niskougljičnog gospodarstva te osiguranja prijelaza na novo razdoblje energetske politike i poticanja zelene energetske tranzicije, Hrvatska je donijela novu Strategiju energetskog razvoja do 2030., s pogledom na 20501. Također, donesena je Uredba o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija2, koja definira i nove okvire za poticanje energije iz fotonaponskih sustava. Predstavljen je i nacrt prijedloga Strategije niskougljičnog razvoja RH3 za isto razdoblje. U svim dokumentima, integrirane fotonaponske elektrane zauzimaju važno mjesto u budućoj konfiguraciji energetskog sustava, a u Energetskoj strategiji procijenjen je tehnički potencijal od 2700 MW za takve projekte u Hrvatskoj. Činjenica da će energija Sunca imati jednu od glavnih uloga u hrvatskom energetskom sustavu već u bliskoj budućnosti čini se napokon opće prihvaćenom.

Tehnologija za korištenje solarne energije za proizvodnju električne energije u današnje je vrijeme široko dostupna te je i njezina cijena pristupačna za većinu ulagača. Kako bi se investicije ugradnje fotonaponskih elektrana implementirale u skladu s legislativom, potrebno je pratiti određene korake kod planiranja i provođenja projekta. Ti su koraci navedeni u nastavku ovog alata.

Fotonaponska elektrana može se graditi na krovu ili na fasadi zgrade kao integrirana elektrana (jednostavna građevina) te se u tom slučaju primjenjuje Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/2017, NN 34/2018, NN 36/2019, NN 98/2019, NN 31/20). Ako se elektrana gradi na tlu riječ je o neintegriranoj elektrani, za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Osim toga, potrebno je provjeriti prostorni plan jedinice lokalne samouprave, kako bi se utvrdilo je li na odabranom području moguće graditi takav sustav ili kako bi se isti prilagodio investitoru.

Kako bi se snaga fotonaponske elektrane dobro definirala potrebno je istražiti koje su potrebe investitora te postoje li i koja su zakonska ili tehnička ograničenja. U definiranju snage planirane fotonaponske elektrane pomoć možete tražiti od tvrtki koje se bave projektiranjem takvih sustava. Neke od tih tvrtki nude i cjelokupnu uslugu, od projektiranja, komunikacije s nadležnim javnim institucijama, nadzora do konačnog puštanja elektrane u pogon.

Kako bi se dobilo troškovno optimalno rješenje kod dizajniranja fotonaponske elektrane, preporuča se preliminarna analize potrošnje energije. Kod preliminarne analize se u obzir uzima potrošnja energije iz prethodne godine, po danima/tjednima/mjesecima te se radi usporedba s analizom proizvodnje energije tj. predviđenom proizvodnjom energije nakon ugradnje fotonaponske elektrane. Na taj se način dobiva uvid u mjesece u godini u kojima su mogući viškovi energije i predaja u mrežu.

Ako investitor planira ugradnju fotonaponske elektrane za vlastitu potrošnju gdje će proizvedenu električnu energiju trošiti za potrebe same zgrade, bitno je izračunati godišnju potrošnju električne energije u toj zgradi. Također, kako ne bi došlo do predimenzioniranja elektrane, bitno je znati koja je snaga priključka u smjeru preuzimanja. Taj je podatak dostupan u ugovoru koji je vlasnik zgrade sklopio s Hrvatskom elektroprivredom. Kako je uvijek moguće da proizvedena električna energija premaši potrebe, dio iste će se u nekim razdobljima predavati i u elektroenergetsku mrežu. Moguća je i ugradnja baterijskih sustava koji će pohranjivati višak proizvedene električne energije kako bi se ista mogla koristiti kada nema proizvodnje putem fotonapona (noć, oblačna razdoblja). Kapacitet baterijskih sustava potrebno je točno proračunati kako isti ne bi bili pod- ili predimenzionirani te je također potrebno predvidjeti i dovoljno dodatnog prostora za ugradnju takvog sustava pohrane.

Radi li se o fotonaponskoj elektrani koja se gradi isključivo za predaju proizvedene električne energije u elektroenergetsku mrežu, potrebno je provjeriti stanje i kapacitete elektroenergetske mreže u neposrednoj blizini. Također, Uredbom o kvotama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (NN 57/2020) određene su maksimalne kvote koje se mogu dodijeliti za grupe proizvodnih postrojenja za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija.

Nakon što se utvrdi željena snaga fotonaponske elektrane, odabrani ovlašteni inženjer elektrotehnike ili tvrtka koja ima zaposlenog takvog inženjera izrađuje idejni projekt. Radi li se o građevini koja je zaštićena kao kulturno dobro, potrebno je prethodno ishoditi mišljenje konzervatora. Nakon izrade idejnog projekta isti se dostavlja regionalnom uredu HEP-ODS-a koji na temelju informacija sadržanih u dokumentu i stvarnog stanja na terenu odlučuje treba li za takvu elektranu samo elektroenergetska suglasnost (EES) ili elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja na mrežu (EOTRP)4. Hoće li trebati samo EES ili EOTRP ovisi o složenosti priključka što ocjenjuje regionalni ured HEP-ODS-a.

Osnovni koraci HEP-a u postupku jednostavnog priključenja su:

  • Izdavanje EES s ponudom o priključenju;
  • Izdavanje potvrde glavnog projekta;
  • Uplate naknade za priključenje (prihvaćanje ponude o priključenju);
  • Izgradnja priključka;
  • Sklapanje ugovora o korištenju mreže;
  • Stavljanje priključka pod napon i izdavanje potvrde o početku korištenja mreže;
  • Pokusni rad i izdavanje potvrde za trajni pogon (ako je u EES-u uvjetovan pokusni rad).

Osnovni koraci HEP-a u postupku složenog priključenja su:

  • Izrada EOTRP-a;
  • Sklapanje ugovora o priključenju;
  • Izdavanje EES-a;
  • Izdavanje potvrde glavnog projekta;
  • Uplata naknade za priključenje;
  • Izgradnja priključka i stvaranje uvjeta u mreži;
  • Sklapanje ugovora o korištenju mreže;
  • Stavljanje priključka pod napon i izdavanje potvrde o početku korištenja mreže;
  • Pokusni rad i izdavanje potvrde za trajni pogon (ako je u EES-u uvjetovan pokusni rad).

Nakon što HEP izda potrebne dokumente5, odabrani ovlašteni inženjer elektrotehnike završava i dostavlja investitoru glavni projekt izgradnje fotonaponske elektrane.

Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18, članak 82), ako investitor utvrdi da se njegov projekt nalazi na popisu zahvata iz Uredbe o procjeni utjecaja na okoliš (NN 61/14, NN 3/17), može podnijeti nadležnom tijelu (ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i prirode i nadležno upravno tijelo županije) zahtjev za ocjenu o potrebi procjene ili može odmah, sukladno članku 80. Zakona o zaštiti okoliša, podnijeti zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš. Uz navedeni zahtjev potrebno je priložiti i Elaborat zaštite okoliša koji sadrži podatke propisane Uredbom o procjeni utjecaja na okoliš.

Nakon pribavljanja svih potrebnih dokumenata, može se početi sa (u)gradnjom planirane fotonaponske elektrane. U ovoj je fazi bitno pridržavati se smjernica iz glavnog projekta kao i svih zakonskih i podzakonskih propisa vezanih uz zaštitu na radu, zaštitu od požara, zaštitu okoliša i slično.

Kod nabava opreme bitno je voditi se glavnim projektom kako bi se postigla maksimalna učinkovitost instalirane elektrane. U današnje vrijeme na tržištu postoji više proizvođača fotonaponskih panela i pripadajuće opreme kao i baterijskih sustava. Neki proizvođači fotonaponskih panela nude i kompletnu uslugu ugradnje i puštanja u pogon (ključ u ruke). Analizom tržišta, slanjem upita za ponude te kvalitetnom analizom dobivenih ponuda, investitor može za svoj novac naći najisplativiju varijantu.

Za vrijeme (u)gradnje fotonaponske elektrane, potrebno je ugovoriti i nadzornog inženjera elektrotehničke struke koji nakon završetka svih radova izdaje potvrdu da je oprema ugrađena sukladno glavnom projektu. U isto vrijeme, ako se radi o elektrani s mrežnim radom, regionalni HEP-ODS izgrađuje priključak i stvaraju se uvjeti u mreži te se nakon toga sklapa ugovor o korištenju mreže.

Završetkom investicije, priključak se stavlja pod napon te se izdaje potvrda o početku korištenja mreže. Ako je u elektroenergetskoj suglasnosti uvjetovan pokusni rad elektrane isti se pokreće te se, nakon konačnog izvješća o pokusnom radu, izdaje potvrda za trajni pogon.

Postoji više opcija za financiranje investicija vezanih uz obnovljive izvore energije. Najjednostavnija je svakako ona u kojoj investitor ima dovoljno vlastitog kapitala te cijelu investiciju financira na taj način. Kako to često nije slučaj, druge opcije su krediti i zajmovi komercijalnih banaka ili Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR)6.

Osim banaka, zajmove i jamstva za poduzetnike pruža i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO)7. Oni također objavljuju natječaje i javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava iz raznih EU programa.

Također, projektne ideje se mogu (su)financirati putem javnih poziva i natječaja ministarstava, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ili kroz operativne programe strukturnih i investicijskih fondova8.

Ako se radi o projektima veće vrijednosti, moguće je tražiti i (su)financiranje direktno iz Europskih fondova9, 10, 11. Također, ako se radi o inovativnim projektima, na razini Europe postoji Inovacijski fond putem kojeg se mogu financirati i mali i veliki projekti vezani za inovativne nisko ugljične tehnologije i procese te proizvodnju obnovljive energije na inovativan način12.

Donošenjem Uredbe o kvotama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (NN 57/2020), investitorima je omogućeno javljanje na javne pozive Hrvatskog operatera tržišta energije d.o.o. (HROTE)13. HROTE putem objavljenog javnog poziva, najmanje jednom godišnje, zainteresiranim investitorima dodjeljuje zajamčene otkupne cijene i tržišne premije u okviru raspoloživih kvota za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije.

Izradu alata sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.