Poslovni modeli bazirani na kružnom gospodarstvu

Izvor: http://www.interreg-danube.eu/approved-projects/moveco

Kada sagledamo poslovne i prodajne modele koji se danas koriste, očito je da proizvođači imaju vrlo malo poticaja za primjenu principa kružnog gospodarstva. Razlog za to je taj što prodajom proizvoda ili usluge krajnjem kupcu u linearnom gospodarstvu, poslovni odnos i odgovornost dobavljača (proizvođača) prestaju. Sve prednosti modularnog dizajna, mogućnosti popravka i recikliranja sada su u rukama kupca i korisnika ili servisera.

Dakle, korist od dugotrajnosti proizvoda u ovom slučaju imaju kupac, krajnji korisnik, serviser ili industrija otpada (reciklaže).

No, postoje i poslovni modeli koji uključuju koncept kružnog gospodarstva kojima se može zamijeniti linearni model. Tim modelima produžuje se lanac vrijednosti za proizvođača, a i proizvodu se daje dodatna vrijednost. U nastavku je pobliže objašnjeno 5 poslovnih modela koji se baziraju na kružnom gospodarstvu:

Cilj ovog poslovnog modela je produljenje životnog vijeka proizvoda kako bi on bio ekonomski koristan. To se postiže kroz ponovnu proizvodnju, popravljanje, poboljšanje i re-marketing materijala koji bi se inače već izbacio kao otpad. Na taj se način povećava životni vijek do neke razumne duljine (NE koliko je dugo moguće!).

U ovom je poslovnom modelu potrebno opisati specifikacije odnosno definirati glavne tehničke parametre i funkcionalne aspekte:

Primjer dobre prakse: GKP Pre-kom d.o.o.

Ovaj poslovni model koristi tehnološke inovacije i sposobnosti kako bi oporabio i ponovno koristio resurse. Neki od pristupa u ovom modelu su recikliranje u zatvorenoj petlji i dizajn od koljevke do koljevke.

U ovom se slučaju „otpad“ koristi kao ulazni materijal kojem je cilj eliminirati slabosti i povećati ekonomsku vrijednost, a procesima se i smanjuje količina nastalog otpada.

Materijali za recikliranje prikupljaju se odvojeno od ostalog otpada putem odvojenih spremnika i komunalnih vozila.

Što se obično reciklira?

  • Aluminij
  • Bakar
  • Staklo
  • PET ambalaža
  • Papir

Što se još može reciklirati?

  • Energija
  • Voda
  • Otpadni industrijski plinovi
  • Biološki otpad (kompost)

Ovaj poslovni model može riješiti problem potrošnih materijala jer tvrtke zamjenjuju materijale do kojih je teško doći sa novim obnovljivim, recikliranim ili biorazgradivim materijalima. Na taj način osiguravaju da njihovi proizvodi budu dostupni i u budućnosti.

Opskrbni lanac sirovina ovim modelom postaje:

Kao rizik ovog poslovnom modelu može se izdvojiti da razvoj novih materijala može značiti veća ulaganja i potrebu za opsežnim testiranjem prije stavljanja na tržište pa je potrebna kvalitetna analiza troškova i dobiti (CBA).

Primjenom ovog poslovnog modela potiče se kupce da postanu korisnici, odnosno da koriste proizvod putem najma. Taj se pristup naziva pay-to-use (plati da koristiš) i suprotan je pristupu pay-to-own (plati da posjeduješ).

Proizvođači primjenom ovog modela sa kupcima i korisnicima stvaraju dugoročne odnose u kojima sve strane dobivaju. 

Početno se u ovom modelu može desiti smanjenje prihoda, ali dugoročno on donosi stabilne i povećane priljeve te proizvođaču povećava tržišni potencijal.

 

Cilj ovog poslovnog modela je dijeljenje proizvoda koji imaju nisku stopu korištenja, odnosno dugo vrijeme mirovanja – vrijeme koje proizvod ili usluga nije korištena donosi izgubljenu vrijednost.

Kada skupina korisnika ili organizacija koristi uslugu ili proizvod putem poslovnog modela platforme za dijeljenje, vrijeme mirovanja može se značajno smanjiti, a time se smanjuju i gubici u poslovanju.

Kako je za ovaj poslovni model bitno da se postigne kritična masa korisnika, on je češće prisutan kod poduzetnika u većim urbanim sredinama.

Izradu alata sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.