slot resmi> https://www.gladel.org/slot-gacor/ https://www.gladel.org/slot-deposit-pulsa/ situs slot gacor slot gacor 2022 Predstavljen projekt Ugradnja sustava obnovljivih izvora energije u zgrade Centra znanja Međimurske županije - MENEA

Predstavljen projekt Ugradnja sustava obnovljivih izvora energije u zgrade Centra znanja Međimurske županije

Danas, 24. ožujka 2021. godine, u multimedijalnoj dvorani Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje, predstavljen je projekt Ugradnja sustava obnovljivih izvora energije u zgrade Centra znanja Međimurske županije. Prijavitelj projekta je Međimurska županija, a Međimurska energetska agencija d.o.o. je voditelj projekta.

Projekt je u rujnu 2020. godine prijavljen na Javni poziv za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javne namjene Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Prijavljena je ugradnja tri fotonaponske elektrane ukupne snage 60 kW na tri zgrade u centru znanja Međimurske županije: TICM 1, TICM 2 i Upravna zgrada. Na dijelove krovova koji imaju orijentaciju prema jugu instalirat će se tri fotonaponske elektrane pojedinačne snage 20 kW. Kao drugi dio projekta, na Upravnoj zgradi, gdje svoje sjedište imaju Međimurska energetska agencija d.o.o., Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA, Međimurje, investicije, nekretnine d.o.o. i Centar za socijalnu skrb Čakovec – Podružnica Obiteljski centar, ugradit će se sustav za grijanje i hlađenje pomoću dizalice topline.

Fotografija lijevo: Upravna zgrada; izvor: vlastita arhiva. 

Fotografija desno: Zgrade TICM 1, TICM 2 i TICM 3; izvor: https://medjimurska-zupanija.hr/wp-content/uploads/2019/10/TICM-iz-zraka-2.jpg

Fond sufinancira 40% prihvatljivih troškova do maksimalnog iznosa od 500.000,00kn, što znači da je maksimalna investicija 1.250.000,00 kn. Upravo je toliki ukupni iznos koji je prijavljen i za koji je dobivena pozitivna odluka o sufinanciranju od strane Fonda, a koja je službeno dostavljena 19. ožujka ove godine. Prihvatljivi troškovi bili su izrada glavnog projekta, nabava i ugradnja sustava (opreme) te usluge stručnog nadzora.

Što se tiče fotonaponske elektrane, montirat će se ukupno 191 fotonaponski modul pojedinačne snage 330 W, 3 invertera (svaki po 20 kW) te sva ostala sigurnosna i popratna oprema potrebna za punu funkcionalnost sustava. Površina tih modula iznosi oko 370 m2, dok je procijenjena godišnja proizvodnja 68.180 kWh električne energije.

Kod dizalice topline je riječ o sustavu koji radi po principu zrak/voda, snage je 37 kW te će se koristiti u prijelaznom razdoblju za potrebe grijanja Upravne zgrade i to koristeći stropne (kazetne) ventilokonvektore s mogućnošću individualne regulacije temperature u svakom uredu. Trenutno se za grijanje u prijelaznom razdoblju koristi plinski bojler snage 45 kW koji će, naravno, ostati kao rezerva, ali potrebe za prirodnim plinom više neće biti.

Dodatno, u ljetnom će se periodu taj isti sustav koristiti za potrebe hlađenja uredskih prostora što već dulji niz godina predstavlja problem, osobito u uredima orijentiranima prema jugu.

U roku od šest mjeseci od dana zaprimanja odluke o sufinanciranju mora se provesti postupak javne nabave nakon kojeg se potpisuje ugovor s izvođačima radova, kao i ugovor s Fondom, kada će biti definirani točni iznosi sukladno ugovornim troškovnicima. Od toga datuma prijavitelj ima 18 mjeseci za provedbu projekta i dostavu sve potrebne dokumentacije Fondu u svrhu isplate bespovratnih sredstava.

Ovim se projektom samo nadopunjuju postojeći energetski projekti na Upravnoj zgradi, gdje je za potrebe grijanja 2015. godine sa sredstvima Fonda (85%) ugrađen pirolitički kotao na drva, a kasnije kroz provedbu projekta RURES u 2019. godini instaliran sustav za pripremu PTV koristeći solarne kolektore, moderniziran sustav rasvjete s LED tehnologijom, ugrađeni aparati u čajnim kuhinjama A+++ energetskog razreda te uveden sustav daljinskog praćenja potrošnje energije i vode. Time želimo Upravnu zgradu napraviti primjerom javne zgrade koja je energetski učinkovita i koristi sustave OIE.

Provođenjem energetskih projekata ne samo da se ostvaruju uštede u režijskim troškovima nego i energetske uštede, kao i smanjenje emisija stakleničkih plinova što je glavni cilj ulaganja ako se žele doseći klimatske ciljeve Europske komisije, koje Hrvatska, kao članica EU treba ostvariti, a to je klimatska neutralnost do 2050. godine. Ovime se povećava i standard, odnosno ugodnost boravka u samim zgradama koje su građene prije više od 100 godina. Dodatno, ovakvi projekti imaju i edukativni karakter, repliciranjem projekata na ostale javne zgrade i potičući građane, posebice učenike i studente, na pozitivno promišljanje i djelovanje u svrhu održivog razvoja.