Zbog energetske obnove manjak izolacijskih materijala

U Zagrebu te naročito u Rijeci i Osijeku, u punom je jeku energetska obnova višestambenih zgrada. Ta obnova otvorila je brojne mogućnosti za neposredne korisnike, ali posredno i za velik broj projektanata, proizvođače građevnog materijala i izvođače radova. Ponovno je živnuo građevinski sektor no nažalost, nije trebalo dugo da se ta, figurativno rečeno, bujica poslova negdje drugdje ne izlije u poplavu. Jasno je da domaćem tržištu zbog odljeva radne snage nedostaje kvalificiranih radnika za te poslove, ali u nevolji su se našli i proizvođači toplinskih fasadnih sustava. Striktnija regulativa vezana uz zaštitu od požara u zgradama nalaže upotrebu negorivih izolacijskih materijala na fasadama i krovovima velikog broja zgrada, pogotovo višestambenih i zgrada javne namjene, kao što su, primjerice, škole i bolnice. Posljedično je povećana potražnja za kamenom vunom, jer ona ispunjava te kriterije. A nju je u ovom trenutku teško naći na tržištu, odnosno, ako sada naručite potrebne količine, bit će vam isporučene u svibnju…

“Zbog nekontinuirane dostupnosti financijskih potpora za projekte energetske obnove zgrada iz EU fondova, na našem se tržištu događa takozvani stop & go fenomen. Riječ je o razdobljima s velikim brojem projekata koji moraju biti završeni u kratkom, definiranom roku i tada tvrtke moraju zaposliti veći broj radnika i povećati kapacitete proizvodnje. A nakon završetka tih projekata ne otvaraju se novi natječaji i imamo problem s viškom radne snage i kapacitetima proizvodnje, koji su u vrijeme smanjene građevinske aktivnosti neiskorišteni. Takva je situacija bila veći dio prošle godine te bismo trebali planirati kako bi se ovakav vakuum izbjegao, jer nije dobar za gospodarstvo” upozorava u izjavi za Glas Slavonije Dorijan Rajković, predsjednik HUPFAS-a, udruge koja okuplja hrvatske proizvođače toplinskih fasadnih sustava. Projektom energetske obnove u Hrvatskoj su osigurana sredstva za obnovu gotovo 600 višestambenih zgrada te 150 zgrada u kojima se obavlja djelatnost odgoja i obrazovanja. Anđelka Toto Ormuž, iz tvrtke Rockwool Adriatic, proizvođača kamene vune, ne dvoji kako je povećani broj projekata energetske obnove zgrada rezultat više razine svijesti građana o potrebi uštede energije, zakonskim okvirima na razini EU koji obavezuju države članice na smanjenje potrošnje energije i emisija ugljičnog dioksida te dostupnosti financijskih sredstava iz EU u obliku subvencija. “Posljedično je povećana potražnja za kamenom vunom, jer ona ispunjava te kriterije. Zbog toga ulažemo dodatne napore kako bismo zadovoljili povećane potrebe na tržištu. To znači da naša tvornica kamene vune u Istri radi punim kapacitetom i kontinuirano optimiziramo proizvodni proces. Tvornica osim hrvatskog namiruje i potrebe tržišta u još 13 zemalja” kaže Toto Ormuž. Neslužbeno smo i od drugog proizvođača kamene vune u Hrvatskoj, Knauf-Insulationa, dobili sličan odgovor – problem je u diskontinuitetu potražnje – dugo nije bilo pravih narudžbi, a onda je potražnja skočila na cijeli kapacitet proizvodnje. No naši sugovornici otkrivaju kako se ova situacija ne odnosi samo na Hrvatsku nego i na cijelu Europu te je stoga, primjerice, Rockwool počeo gradnju dviju novih tvornica kamene vune, u Rumunjskoj i Švedskoj.

Preuzeto s portala www.energetika-net.com.