Novosti

Vlada je na sjednici održanoj 23. siječnja na dnevnom redu konačno imala jednu vrlo aktualnu temu koja se po nekim procjenama tiče petine građana ove zemlje, a to je energetsko siromaštvo. No, država se neće baviti svim stanovnicima koji nemaju za struju ili grijanje već samo onima na područjima od posebne državne skrbi, a to su ipak najsiromašnija područja. Naime, predlaže se izrada Programa suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje 2019. – 2021. godine.

Zadužuje se Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja da (MGIPU) u roku od 90 dana u suradnji sa Središnjem državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvom zaštite okoliša i energetike i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izradi Program. Mjere će se financirati iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Program suzbijanja energetskog siromaštva odnosi se na ukupno 413 stambenih zgrada s 5.103 stana, bez obzira na njihovu vlasničku strukturu. Mjere se odnose na sanacije ili rekonstrukcije krovišta, limarije i stolarije kao i neadekvatnih sirovina za ogrjev (peći u stanovima i kruta goriva). Bez tih zahvata u pitanje se dovodi prije svega kvaliteta života, sigurnost i zdravlje ljudi koji u njima borave. U samim zgradama nalazi se od 5 do 20 stanova, a građene su 1960-ih i 1970-ih godina. Osim što većina stambenih zgrada nije uvjetna za stanovanje, iste i vizualno narušavaju okruženje u kojem se nalaze.

Energetsko siromaštvo ispoljava se kao nedostatak pristupa modernim oblicima energije, primjerice električnoj energiji, ili kao nemogućnost podmirenja troškova za energiju nužnu za život u prihvatljivim uvjetima. U Hrvatskoj nije definirano tko je energetski siromašan niti tko je u opasnosti da to postane, nije definirana metoda za utvrđivanje i praćenje energetskog siromaštva te ne postoji regulatorni okvir za njegovo suzbijanje. Jedina mjera koju država poduzima su vaučeri od 200 kn za one sa socijalnom pomoći, ali čak im nije podijelila niti štedne žarulje. Prema posljednjim podacima, više od 9% ljudi živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. Čak 19,5% stanovništva u Hrvatskoj živi u kućanstvima u kojima postoji određen rizik od siromaštva, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Preuzeto s poratala www-energetika-net.com.