Uravnotežavanje sustava zbog vjetroelektrana može koštati i 400 mil. kn godišnje
25.10.2016
HERA je započela javnu rasprave o HOPS-ovom Desetogodišnjem planu razvoja prijenosne mreže 2017. – 2026., s detaljnom razradom za početno trogodišnje i jednogodišnje razdoblje koja će se održati u razdoblju od 17. listopada do 31. listopada 2016. godine. Zaključno se u dokumentu konstatira da značajnija integracija vjetroelektrana u EES Hrvatske podrazumijeva značajno povećanje troškova za pomoćne usluge sekundarne regulacije i tercijarne regulacije za uravnoteženje koje sada HOPS plaća pružatelju pomoćnih usluga (HEP Proizvodnja) temeljem bilateralnih ugovora.
Većom integracijom VE povećati će se značajno troškovi tercijarne rezerve za uravnoteženje, a ti troškovi povećati će svoj udio u ukupnim troškovima za uravnoteženje. Ukupan trošak uravnoteženja u 2015. godini iznosio je 36 mil. € od čega je fiksni dio troška uravnoteženja (rezerva snage) iznosio 25,8 mil. € (78%) a varijabilni dio troška (aktivacija) iznosio 10,2 mil. € (28%). Očekivana odstupanja u budućnosti ukazuju da bi nakon integracije 744 MW u VE prosječna apsolutna pogreška prognoze konzuma i vjetra porasla sa sadašnjih 43 MWh/h na 78 MWh/h (uz istu prosječnu pogrešku prognoze VE), odnosno u rasponu od 65 do 93 MWh/h (uz prosječne pogreške prognoze VE od 8 % do 12 %). Radi integracije VE ukupne snage 744 MW, koliko ih trenutno ima zaključene ugovore o priključenju, procjenjuje se da će ukupni troškovi sekundarne i tercijarne regulacije porasti na oko 50 milijuna € s postojeće razine od 36 milijuna € ako se održi ista prosječna pogreška prognoze VE nakon što ju preuzme HROTE (u odnosu na postojeću prognozu HOPS-a). S obzirom da nakon 1 siječnja 2017. godine stvarnu obavezu planiranja proizvodnje VE preuzima HROTE, za iznos troška uravnoteženja (koji je rashod u poslovanju HOPS-a) od velike će važnosti biti točnost prognoze HROTE-a. “Postojeća prognoza proizvodnje OIE koju HROTE dostavlja HOPS-u nedovoljno je kvalitetna, te ne omogućava zadržavanje ni postojeće razine troškova uravnoteženja čak i ako se na sustav ne priključi niti jedna nova VE.”, ozbiljno se upozorava. Za slučaj da je za vođenje sustava u 2015. godini korišten HROTE-ov plan proizvodnje VE ukupan trošak uravnoteženja porastao bi sa ostvarenih 36. mil. € na čak 45 mil. €.
U slučaju kada bi se kvaliteta prognoza pogoršala, troškovi pomoćnih usluga sekundarne i tercijarne regulacije mogli bi narasti do 59 milijuna € ili više. Integracijom VE ukupne snage 1000 MW zahtjev na tercijarnu rezervu snage porastao bi na ±316 MWh/h a ukupni troškovi uravnoteženja porasli bi s postojeće razine od 36 mil. € na oko 64 mil. € uz istu prosječnu pogrešku prognoze VE (9,81%) nakon što obvezu prognoze proizvodnje preuzme HROTE. U slučaju kada bi se kvaliteta prognoze pogoršala, troškovi uravnoteženja mogli bi narasti do 75 milijuna € (12% pogreška) ili više. Radi integracije VE ukupne snage 1000, 1200 ili 1500 MW procjenjuje se da će ukupni troškovi sekundarne i tercijarne P/f regulacije za uravnoteženje porasti na oko 64, 74 ili 89 milijuna € ako se održi ista prosječna pogreška prognoze VE nakon što ju preuzme HROTE (u odnosu na postojeću prognozu HOPS-a). Temeljem svih provedenih analiza razvidno je da je za mogućnost buduće veće integracije vjetroelektrana taj postupak ubuduće provoditi postupno, uz odgovarajuće pripreme i analize dotadašnjeg utjecaja izgrađenih VE na pogon sustava. Trebalo bi osigurati provođenje odgovarajućeg mehanizma uravnoteženja u kojem bi trebali sudjelovati svi subjekti odgovorni za odstupanje te osigurati odgovarajuću naknadu za prijenos u cilju pokrivanja troškova uravnoteženja VE koje neće ugrožavati poslovanje HOPS-a.
Dinamiku integracije VE potrebno je uskladiti s procesom povećanja kvalitete prognoze proizvodnje VE, te za određenu razinu integracije VE potrebno ugovoriti dostatnu sekundarnu i tercijarnu P/f rezervu za uravnoteženje, ukoliko su iznosi iste tehnički i ekonomski dostupni od strane pružatelja tih usluga u RH, odnosno ukoliko bilo koji pružatelj tih usluga može i želi ugovoriti te usluge s HOPS-om. Također, HOPS treba koristiti i druge mehanizme uravnoteženja sustava, na primjer sudjelujući na unutardnevnom (likvidnom) tržištu električne energije u RH i tržištu uravnoteženja, jednom kada i ako bude organizirano. Veća integracija VE (okvirno snage veće od 1000 MW) osim u pogledu uravnoteženja sustava ima značajan utjecaj i na potrebna pojačanja prijenosne mreže, stoga HOPS na vrijeme treba organizirati i administrativno pripremiti izgradnju potrebnih pojačanja mreže, u smislu upisivanja neophodnih novih vodova i transformatorskih stanica u prostorne planove, definiranju trasa, rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na trasama ili lokacijama prijenosnih objekata, izradi projektne dokumentacije i drugom.
Unutar elektroenergetskog sustava Hrvatske postižu se vršna opterećenja u iznosu do 3200 MW. Ukupna regulacijska rezerva hidroelektrana koje sudjeluju u sekundarnoj regulaciji u hrvatskom EES-u iznosi ±191 MW (ukupno 382 MW). “Tolika snaga sekundarne regulacije bi teoretski bila na raspolaganju samo pod pretpostavkom ukoliko bi sve tri hidroelektrane bile u pogonu s radnim točkama na sredini regulacijskog opsega, te s dovoljnim količinama vode, što je u praksi neostvarivo”, kaže se u dokumentu koji je na javnoj raspravi.
