Novosti

Ulaganja u obnovljive izvore energije u posljednjim godinama su eksponencijalno porasla jer se fosilna goriva sve više smatraju riskantnim rješenjem u borbi protiv klimatskih promjena. Ipak, Europska investicijska banka je 6. veljače odobrila kredit od 1,5 milijardi EUR za izgradnju Trans-jadranskog plinovoda (TAP). TAP je zapadni dio projekta Južni plinski koridor koji bi konačno povezao velike plinske rezerve kod Kaspijskog mora s Italijom, preko Azerbajdžana, Turske, Grčke i Albanije. Iako plin stvara manje emisija od ugljena, to je i dalje fosilno gorivo. Dakle, postavlja se pitanje kako se ovaj veliki projekt EU-a uklapa u planove u rješavanju klimatskih promjena, odnosno dogovorenom smanjenju emisija stakleničkih plinova? Ovim potezom se šalje kriva poruka privatnom sektoru, gdje obnovljiva energija sve više postaje simbol dobre investicije. Tako su sada tehnike, koje su se jednom smatrale previše rizičnim i preskupim, isplative zahvaljujući smanjenju troškova i napretku rješenja za skladištenje energije iz obnovljivih izvora. Cijena električne energije proizvedena energijom Sunca, vjetra ili vode sada je ozbiljan konkurent na tržištu. Međutim i dalje nema dovoljno investicija koje bi potaknule revoluciju u tehnikama potrebnim za rješavanje klimatskih promjena. Obnovljivi izvori energije već četvrtu godinu zaredom dobivaju 300 milijardi USD, što je i dalje nedovoljno da se počnu ignorirati fosilna goriva.

Prema tome, jasno postoji jaz između želja i stvarnosti. Da bi se doista povećala ulaganja u infrastrukturu za obnovljive izvore, potrebna je dugoročna i stabilna politika. Financiranjem Trans-jadranskog plinovoda, investicijska banka EU-a nije baš najbolje signalizirala privatnom sektoru da su vlade država članice predane tranziciji na ‘čistu’ energiju. Uz to, ako EU zaista bude dosljedna svojim obećanjima i uspješno se prebaci na ‘zelenu’ energiju, što je djelomično i u tijeku, onda će projekt bilo kojeg plinovoda predstavljati rizik za javne financije. Studije o klimatskim promjenama upućuju da je potreban veći angažman da države članice ostanu unutar dogovorenih granica emisija stakleničkih plinova. Dakle, u narednom desetljeću ili dva, veliki broj jeftinih sunčanih elektrana i vjetroelektrana mogli bi značiti za TAP da više ne bi imao financijski smisao te bi mogao postati bezvrijedna ‘naslijeđena imovina’. Međutim, TAP-ovi zagovornici i dalje naglašavaju gospodarsku koristi zemalja poput Albanije, koje se prognoziraju do čak 2068. godine, daleko iza roka kada Europa mora potpuno napustiti fosilna goriva. Službeno stajalište Europske unije je da pozdravlja prirodni plin kao čišći ‘prijelaz goriva’ između ugljena i obnovljivih izvora energije. Međutim, visoke stope propuštanja plina i potencijalni loš utjecaj metana (primarni dio prirodnog plina) na klimu znači da bi Južni plinski koridor mogao imati veliki utjecaj na klimatske promjene ili čak i veći od ekvivalentnog ugljena. Velike dostupne količine prirodnog plina vjerojatno će odgoditi primjenu novih, revolucionarnih tehnika za obnovljive izvore energije. Plinovod jednostavno nije tehnika budućnosti.

Preuzeto s portala www.energetika-net.com.